Zlatna Zagrebačka slavistička škola

Zagrebačka slavistička škola ove je godine održana 50. put, čime je realizirana Zlatna Škola. Ostvarivanjem programa Škole proslavljeno je 50 godina Hrvatskoga seminara za strane slaviste.

Zagrebačkoj slavističkoj školi korijeni su u Seminaru za strane slaviste utemeljenu još 1950. kao jedinstveni jugoslavenski seminar kojemu su na čelu u početku bili Antun Barac, Mate Hraste i Ivo Frangeš. U 1970-ima sazrijeva misao o tzv. republičkim seminarima, što je zapravo manifestacija decentralizirajućih i nacionalno afirmacijskih težnja svake od kultura Druge Jugoslavije. U tome je ozračju današnja Škola osnovana na poticaj mjerodavnog odsjeka Odlukom Vijeća Filozofskoga fakulteta 1970. Ipak, zbog političkih Prvi se seminar za strane slaviste održao  1972. u Dubrovniku i Zagrebu pod vodstvom Franje Grčevića. Škola je domaćine pronalazila u Dubrovniku, Zagrebu i u Puli. Od 1972. do danas Škola se održava u kontinuitetu ako izuzmemo pandemijsku 2020.

Osim Franje Grčevića Školu su dosad vodili Mladen Kuzmanović, Marko Samardžija, Krešimir Nemec, Ivo Pranjković, Stipe Botica, Krešimir Bagić, Krešimir Mićanović, Tvrtko Vuković i Tatjana Pišković, prva voditeljica Škole. Zlatnoj Školi voditeljicom je (bila) Zrinka Jelaska, sveučilišna profesorica i znanstvenica koja je inaugurirala bavljenje hrvatskim kao inim jezikom u nacionalnoj filologiji i šire.

Okupljanje za polazak u prvu šetnju starom gradskom jezgrom i zidinama Dubrovnika / Snimili Anamarija Mrkonjić i Darko Vasilj

Ove se godine po sebi kao tema Škole nametnulo promišljanje o pedeset godina u kojima Škola postoji. Stoga je i tema određena kao Pedeset godina hrvatskih odjeka – ishodišta i dosezi. Tradicionalno polaznike Škole čine strani studenti i proučavatelji slavenskih jezika, napose hrvatskoga, afirmirani prevoditelji, promicatelji kroatistike te ugledni inozemni profesori na europskim i svjetskim slavistikama. Program je podijeljen na dva dijela: akademski i kulturni. Akademski dio programa čine fakultativni i obvezni jezikoslovni i književnopovijesni/književnoznanstveni/kulturni proseminari te pozvana predavanja, jezikoslovna i ona koja se tiču književnosti i kulture. Među predavačima uvijek se nalaze reprezentativna imena hrvatske znanosti i kulture. Dio programa posvećen hrvatskoj kulturi omogućuje polaznicima upoznavanje sa sinkronijskim i dijakronijskim osobitostima hrvatskoga kulturnoga prostora, dubrovačkoga, ali i onoga koji se smješta u recentnu hrvatsku kulturnu praksu.

Ovogodišnji svakodnevni fakultativni dio akademskoga programa realizirao se dvama izbornim proseminarima. Suzana Coha oblikovala je i vodila književni proseminar Antun Gustav Matoš – ishodišta i dosezi hrvatske moderne. Iva Nazalević Čučević upoznala je polaznike s Polazištima i novijim analizama negacije u hrvatskome jeziku.

U obveznome dijelu akademskoga programa polaznici biraju hoće li pohađati konverzacijske vježbe ili jezikoslovni ili književni obvezni proseminar. Konverzacijske vježbe izvodile su lektorice Marija Bošnjak i Marinela Aleksovski ( Polaznici su u obveznome dijelu programa mogli izabrati jedan od lingvističkih proseminara. Njih su oblikovali i vodili Marija Malnar Jurišić) te Igor Marko Gligorić. Obvezne književne proseminare ove su godine ponudili Andrea Milanko i Ivan Lupić.

Sastavan su dio programa i pozvana predavanja afirmiranih znanstvenika koji su (i) ove godine redom profesori Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Predavački je ciklus otvorila Ivana Vidović Bolt, koja je ponudila polaznicima svojevrstan uvid u pedeset godina Škole. Ciklus predavanja o književnosti i kulturi nastavili su Tvrtko, Krešimir Bagić i Dolores Grmača. Jezikoslovni ciklus otvorio je Krešimir Mićanović, a nastavili su ga Tatjana Pišković, Tanja Kuštović te Boris Kuzmić. Zadnji predavački dan Uprava je Škole osmislila kao mjesto na kojemu će strani slavisti moći progovoriti o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi iz izvanjske perspektive. Tako je Leszek Małczak održao predavanje Hrvatski odjeci u Poljskoj – problemi recepcije prijevodne književnosti u nacionalnoj književnosti i kulturi, a Karel Jirásek progovorio je o paralelnome korpusu InterCorp, projektu u kojemu je on zadužen za hrvatsku sastavnicu toga korpusa.

Za književnu večer, iskustvo polaznika u susretanju s piscem lice u lice, zaslužni su Julijana Matanović i Pavao Pavličić, s kojima je razgovarala Suzana Coha. S obzirom na to da je riječ o zlatnome jubileju, središnji je događaj ovogodišnjega izdanja Zagrebačke slavističke škole bio okrugli stol na kojemu su sudjelovali dosadašnji voditelji te bivša i sadašnja voditeljica, a razgovor je moderirala Marija Malnar Jurišić.

Važno je istaknuti da su organizaciju Seminara poduprli Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo kulture i medija, Sveučilište u Zagrebu te Filozofski fakultet. Tradicionalni podržavatelji bili su i(li) jesu Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Nakon održanoga Seminara čini se da svi mogu biti (izrazito) zadovoljni: profesori polaznici mogli su razmijeniti (sa)znanja iz različitih područja sa svojim kolegama, inozemni studenti imali su priliku unaprijediti svoju jezičnu kompetenciju u hrvatskome. Time se samo potvrđuje da su seminari Zagrebačke slavističke škole Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu jedan od najboljih ambasadora hrvatskoga jezika, književnosti i kulture u svijetu.